Kolesterol je voštana, masna tvar koju prirodno proizvodi jetra i koja je ključna za normalno funkcioniranje organizma. Potreban je za stvaranje staničnih membrana, proizvodnju hormona poput testosterona i estrogena, te za sintezu žučnih kiselina koje pomažu u probavi masti.
Postoje dvije glavne vrste kolesterola koje cirkuliraju krvlju. HDL kolesterol, poznat kao "dobri" kolesterol, pomaže uklanjanju viška kolesterola iz arterija i transportira ga natrag u jetru na preradu. LDL kolesterol, ili "loši" kolesterol, može se nakupljati na stijenkama arterija i stvarati plakove koji sužavaju krvne žile.
U Hrvatskoj se preporučuje da ukupni kolesterol bude ispod 5,0 mmol/L, LDL ispod 3,0 mmol/L, a HDL iznad 1,0 mmol/L za muškarce i 1,2 mmol/L za žene. Glavni faktori rizika uključuju nezdrave prehrambene navike, nedostatak tjelesne aktivnosti, pušenje, prekomjernu tjelesnu težinu i genetsku predispoziciju. Redovito praćenje razine kolesterola omogućuje pravovremeno otkrivanje problema i sprječavanje srčanožilnih bolesti.
Visoki kolesterol često se naziva "tihim ubojicom" jer obično ne uzrokuje uočljive simptome sve dok ne dođe do ozbiljnih komplikacija. Međutim, dugotrajno povišene razine mogu dovesti do ateroskleroze i srčanožilnih problema.
Iako direktni simptomi rijetko postoje, trebate se obratiti liječniku ako imate obiteljsku anamnezu srčanih bolesti, dijabetes, visoki krvni tlak ili ste stariji od 40 godina. Također je važno napraviti provjeru ako imate prekomjernu težinu ili vodite sjedilački način života.
Dijagnoza se postavlja pomoću lipidograma - krvnog testa koji se radi natašte. Ovaj test mjeri:
Zdravi odrasli trebaju provjeravati kolesterol svakih 4-6 godina, dok osobe s faktorima rizika trebaju češće kontrole prema preporuci liječnika. Rezultati pomažu u procjeni kardiovaskularnog rizika i planiranju odgovarajućeg liječenja.
U hrvatskim ljekarnama dostupan je širok spektar učinkovitih lijekova za kontrolu razine kolesterola. Izbor odgovarajuće terapije ovisi o vrsti poremećaja lipida, općem zdravstvenom stanju pacijenta i preporuci liječnika.
Statini predstavljaju prvu liniju obrane protiv visokog kolesterola. Najčešće propisivani statini u Hrvatskoj uključuju atorvastatin, simvastatin i rosuvastatin. Ovi lijekovi blokiraju enzim odgovoran za proizvodnju kolesterola u jetri, što rezultira značajnim smanjenjem LDL ("lošeg") kolesterola.
Fibreti poput fenofirata i gemfibrozila posebno su učinkoviti za snižavanje triglicerida i povećanje HDL ("dobrog") kolesterola. Ezetimib, kao inhibitor apsorpcije kolesterola, smanjuje unos kolesterola iz crijeva.
Važno je napomenuti da se svi lijekovi protiv kolesterola izdaju isključivo na recept liječnika koji će odrediti najpriklladniju terapiju na temelju detaljne analize zdravstvenog stanja pacijenta.
Uspjeh terapije uvelike ovisi o pravilnoj primjeni lijekova. Statini se obično uzimaju navečer jer se kolesterol prvenstveno proizvodi tijekom noći. Važno je pridržavati se propisane doze i ne mijenjati je bez konzultacije s liječnikom.
Redovitost u uzimanju lijekova ključna je za postizanje željenih rezultata. Ukoliko zaboravite uzeti dozu, uzmite je čim se sjetite, ali preskočite je ako je vrijeme za sljedeću dozu.
Posebnu pozornost treba obratiti na moguće interakcije s drugim lijekovima, osobito antikoagulansima i antibioticima. Liječnik će redovito pratiti učinkovitost terapije kroz laboratorijske pretrage i prilagođavati doziranje prema potrebi.
Statini su općenito dobro podnošljivi lijekovi, ali mogu izazvati određene nuspojave. Najčešće se javljaju mišićni bolovi, slabost i umor. Rijetko se mogu pojaviti ozbiljnije komplikacije poput rhabdomyolize - oštećenja mišićnog tkiva koje može biti opasno po život.
Terapiju treba odmah prekinuti ako se pojave snažni mišićni bolovi, neobična slabost ili tamno obojeni urin. Starije osobe zahtijevaju poseban oprez jer su sklonije nuspojavama. Kod trudnica i dojilja statini su kontraindicirani jer mogu naštetiti razvoju djeteta.
Tijekom terapije potrebno je redovito pratiti funkciju jetre i mišića kroz laboratorijske pretrage. Liječnik će prilagoditi dozu ili promijeniti lijek ako se pokažu znakovi oštećenja organa.
Prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama iz ribe, oraha i lanenih sjemenki značajno pomaže u snižavanju LDL kolesterola. Redovita tjelesna aktivnost, posebno aerobni vježbe poput hodanja, plivanja ili vožnje bicikla, povećava HDL kolesterol i poboljšava ukupnu kardiovaskularnu funkciju.
Učinkoviti prirodni dodaci uključuju:
Prestanak pušenja je ključan jer duhan snižava HDL kolesterol i oštećuje krvne žile. Kombiniranje lijekova s promjenom životnih navika daje najbolje rezultate. Za dugoročno održavanje zdravih razina važno je redovito kontrolirati vrijednosti, pridržavati se mediteranske prehrane, održavati zdravu tjelesnu težinu te izbjegavati stres i pretjeranu konzumaciju alkohola.
