Hipertenzija ili povišeni krvni tlak predstavlja kronično stanje u kojem je tlak krvi u arterijama kontinuirano povišen iznad normalnih vrijednosti. Ovo stanje opterećuje srce i krvne žile, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija ako se ne liječi adekvatno.
Optimalni krvni tlak iznosi manje od 120/80 mmHg. Normalni tlak kreće se do 129/84 mmHg, dok se visoki normalni tlak nalazi između 130-139/85-89 mmHg. Hipertenzija se dijagnosticira kada vrijednosti prelaze 140/90 mmHg.
Hipertenzija se često naziva "tihim ubojicom" jer rijetko pokazuje jasne simptome. Mogući znakovi uključuju glavobolje, vrtoglavice i umor. Glavni faktori rizika su:
Primarna ili esencijalna hipertenzija čini 90-95% svih slučajeva i nema jasno identificiran uzrok. Razvija se postupno tijekom godina. Sekundarna hipertenzija nastaje kao posljedica drugih bolesti ili stanja, poput bolesti bubrega, endokrinih poremećaja ili kao nuspojava određenih lijekova.
Klasifikacija hipertenzije prema vrijednostima:
Hipertenzivna kriza predstavlja opasno stanje s vrijednostima preko 180/120 mmHg koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Trudnička hipertenzija može ugroziti majku i dijete, dok se juvenilna hipertenzija sve češće dijagnosticira kod djece i adolescenata zbog promjena životnih navika.
ACE inhibitori blokiraju angiotenzin-konvertirajući enzim koji pretvara angiotenzin I u angiotenzin II, snažan vazokonstriktor. Ovim mehanizmom smanjuju periferni vaskularni otpor i sistemski krvni tlak, a istovremeno štite srce i bubrege od oštećenja uzrokovanih hipertenzijom.
U hrvatskim ljekarnama dostupni su sljedeći ACE inhibitori:
Kada pacijenti ne podnose ACE inhibitore zbog suhog kašlja, preporučuju se sartani (ARB-ovi) kao losartan, valsartan i telmisartan. Ovi lijekovi blokiraju angiotenzin II receptore i imaju sličan učinak kao ACE inhibitori, ali bez karakteristične nuspojave kašlja. Doziranje se prilagođava individualno, obično se započinje s najnižom djelotvornom dozom.
Beta-blokatori usporavaju rad srca i smanjuju snagu srčanih kontrakcija, čime snižavaju krvni tlak. U Hrvatskoj su najčešće propisivani:
Amlodipin, nifedipin i lerkanidipin blokiraju kalcijske kanale u glatkim mišićima krvnih žila, uzrokujući vazodilataciju. Amlodipin je najčešće propisivan zbog dugog djelovanja, dok je lerkanidipin pogodan za pacijente s eddemom gležnjeva.
Kod starijih osoba potreban je oprezan pristup zbog mogućih međudjelovanj s drugim lijekovima. Beta-blokatori mogu maskirate simptome hipoglikemije kod dijabetičara, dok kalcijski antagonisti mogu pojačavati učinak antikoagulansa.
Thiazidni diuretici predstavljaju jednu od osnovnih skupina lijekova za liječenje hipertenzije. Djeluju tako da povećavaju izlučivanje natrija i vode preko bubrega, što rezultira smanjenjem volumena krvi i snižavanjem krvnog tlaka. Indapamid i hidrohlorotiazid su najčešće propisivani preparati u ovoj skupini u Hrvatskoj.
Spironolakton, kao kalij-štedeći diuretik, posebno je koristan kod rezistentne hipertenzije jer blokira aldosteronske receptore. Kombiniranje različitih antihipertenziva omogućuje postizanje boljeg učinka uz manje nuspojava.
U Hrvatskoj su dostupne brojne fiksne kombinacije koje olakšavaju uzimanje terapije i poboljšavaju suradljivost pacijenata. Ove kombinacije omogućavaju jednostavniji dozni režim, obično jednom dnevno.
DASH dijeta (Dietary Approaches to Stop Hypertension) temelji se na povećanom unosu voća, povrća, cjelovitih žitarica te smanjenju zasićenih masti. Redovita tjelesna aktivnost od najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno pomaže u snižavanju tlaka za 4-9 mmHg. Gubitak težine od 5-10 kg može značajno utjecati na snižavanje krvnog tlaka.
Ograničavanje dnevnog unosa soli na manje od 6 grama i alkohola (muškarci maksimalno 2 pića dnevno, žene 1 piće) ključno je za kontrolu hipertenzije.
Hitno se obratite liječniku ako je tlak veći od 180/120 mmHg uz simptome poput bolova u prsima, otežanog disanja, neuroloških simptoma ili jake glavobolje.
