Alergijske reakcije nastaju kada naš imunološki sustav prepoznaje bezazlene tvari iz okoline kao prijetnju i reagira pretjerano na njih. Ovi alergeni mogu biti polen, prašina, određene namirnice, lijekovi ili životinjska dlaka. Kada dođe u kontakt s alergenom, organizam oslobađa histamin, prirodnu tvar koja izaziva karakteristične alergijske simptome.
Histamin igra ključnu ulogu u alergijskim reakcijama jer se veže na histaminske receptore u različitim dijelovima tijela, što dovodi do upale, otekline i iritacije. Upravo zato su antihistaminici temelj liječenja alergijskih reakcija - oni blokiraju djelovanje histamina i ublažavaju simptome.
Antialergijski lijekovi potrebni su kada alergijski simptomi značajno utječu na kvalitetu života ili mogu biti opasni. Osnovni alergijski simptomi uključuju:
Antihistaminici prve generacije bili su prvi razvijeni lijekovi za liječenje alergijskih reakcija i još uvijek se široko koriste zbog svoje učinkovitosti. Djeluju blokiranjem H1 histaminskih receptora, čime sprječavaju vezanje histamina i razvoj alergijskih simptoma. Ovi lijekovi mogu proći kroz krvno-moždanu barijeru, što objašnjava njihove sedativne učinke.
Najpoznatije aktivne tvari ove skupine su difenhidramin i klorfenamit. Difenhidramin je posebno učinkovit kod urtikarije i alergijskih reakcija na koži, dok se klorfenamit često koristi kod sezonskih alergija i rinitisa.
Glavna prednost ovih lijekova je brza i snažna učinkovitost, često već unutar 30 minuta od uzimanja. Međutim, značajan nedostatak su sedativni učinci koji mogu uzrokovati pospanost, smanjenu koncentraciju i usporene reflekse. Zbog toga se preporučuje oprez pri vožnji i radu s mašinama.
Antihistaminici druge generacije predstavljaju modernu antialergijsku terapiju koja je značajno unaprijedila liječenje alergijskih reakcija. Za razliku od starijih lijekova, ovi preparati rijetko uzrokuju pospanost i ne utječu negativno na svakodnevne aktivnosti pacijenata.
Na hrvatskom tržištu najčešće se koriste sljedeće aktivne tvari:
Među najpoznatijim preparatima na hrvatskom tržištu ističu se Zyrtec (cetirizin), Clarinase (loratadin), Telfast (feksofenadin) i Zodac (cetirizin). Ovi lijekovi dostupni su u različitim oblicima - tablete, sirup, kapi.
Glavne prednosti u odnosu na prvu generaciju uključuju selektivno djelovanje na H1 receptore, duži period djelovanja te značajno smanjenu sedaciju, što omogućava normalnu funkcionalnost tijekom dana.
Lokalni antialergijski preparati omogućavaju ciljano liječenje alergijskih simptoma na određenim dijelovima tijela, što često rezultira bržim djelovanjem i manjim sustavnim nuspojavama.
Nazalni antihistaminski sprejevi učinkovito ublažavaju začepljenost nosa, kihanje i curenje, dok antialergijske kapi za oči smanjuju suzenje, svrbež i crvenilo. Ovi preparati posebno su korisni tijekom sezone peludi.
Antihistaminske masti i gelovi pružaju brzu pomoć pri:
Kromoglikanska kiselina djeluje preventivno stabilizacijom mastocita i sprječava oslobađanje histamina. Dostupna je kao nazalni sprej, kapi za oči i inhalatori.
Kombinacija lokalnih i sustavnih lijekova često daje najbolje rezultate u liječenju složenih alergijskih stanja, omogućavajući individualizirani pristup svakom pacijentu.
Kortikosteroidi predstavljaju jednu od najefikasnijih skupina lijekova za liječenje alergijskih reakcija. Djeluju protuupalno i imunosupresivno, čime značajno smanjuju simptome poput otečenosti, crvenila i svrbeža. U antialergijskoj terapiji koriste se lokalno i sistemski, ovisno o težini i vrsti alergijske reakcije.
Nazalni kortikosteroidni sprejevi su zlatni standard za liječenje alergijskog rinitisa. Preparati poput budezonida, flutikasona i mometasona učinkovito kontroliraju simptome začepljenog nosa, kihanja i curenja. Prednost im je što djeluju lokalno s minimalnom sistemskom apsorpcijom, što ih čini sigurnima za dugotrajnu uporabu.
Oralni kortikosteroidi rezerviraju se za teške alergijske reakcije i akutna pogoršanja. Prednizol i prednizolon koriste se kratkoročno (3-7 dana) za brzo potiskivanje upale. Važno je pridržavati se preporučenog doziranja i ne prekidati terapiju naglo.
Lokalni kortikosteroidi uglavnom su dobro podnošljivi. Moguće nuspojave nazalnih sprejeva uključuju suhoću nosa i povremeno krvarenje. Sistemski kortikosteroidi mogu uzrokovati povećanje apetita, promjene raspoloženja i povišenje krvnog šećera, posebno pri dugotrajnoj uporabi.
Izbor antialergijskog lijeka ovisi o vrsti i intenzitetu simptoma. Za blage simptome rinitisa dovoljan je antihistaminik druge generacije. Kod začepljenog nosa potrebni su nazalni kortikosteroidi, dok se za kontaktnu alergiju preporučuju lokalni antihistaminici ili kortikosteroidi.
Antihistaminike najbolje je uzimati navečer zbog mogućeg sedativnog djelovanja starijih preparata. Nazalne sprejeve koristite ujutro, a kod težih simptoma i navečer. Važno je redovito uzimanje lijekova tijekom alergijske sezone za optimalne rezultate.
Antialergijski lijekovi mogu stupiti u interakcije s drugim lijekovima:
Potrebno je konzultirati liječnika ako se simptomi ne poboljšavaju nakon 7-10 dana samoliječenja, ako se javljaju teške alergijske reakcije poput otežanog disanja, ili ako trebate koristiti antialergijske lijekove duže od preporučenog vremena.
